Konzumerizam je teorija da će se pojedinci koji konzumiraju i kupuju dobra i usluge u velikim količinama osjećati bolje i da će kvalitetnije živjeti. To je životni stil koji naglašava materijalno zadovoljstvo postignuto pretjeranom težnjom za kupovinom i posjedovanjem stvari.
Naravno, konzumerizam ima svoje jasne loše čimbenike. Uzmimo kao primjer pretjeranu kupovinu dobara nekog pojedinca. Pojedinac će nakon nekog vremena izgubiti pojam važnosti tih dobara i neće moći prestati kupovati. Zbog toga dolazi do socijalne nejednakosti i ekoloških problema. Povećana proizvodnja slijedom povećane potražnje tog pojedinca dovodi do zagađenja vode i zraka te uništavanja okoliša. Smatra se da konzumerizam pridonosi uništavanju tradicionalnih vrijednosti i načina života. Velike kompanije iskorištavaju kupce i potrošače, degradiraju okoliš i psihološki negativno utječu na pojedince. Sad samo zamislite da konzumerizam nije djelovao samo na tog pojedinca nego na 4 milijardi ljudi (2023.) na svijetu.
Ipak, literatura ne ukazuje samo na negativne posljedice konzumerizma. Naime, mnogi smatraju da konzumerizam ima mnoge dobre učinke kao što su povećavanje ekonomske proizvodnje, ekonomske raznolikosti i da konzumerizam stvara radna mjesta, dovodi do povećanja bogatstva tvrtki, promiče natjecanje medu tvrtkama, omogućuje veliki izbor robe i usluga. lako mnogi smatraju da su ovo dobre posljedice, ja smatram da su ovo dobre posljedice samo za one kojima konzumerizam koristi. Među ,,dobrim" posljedicama naveo sam povećanje bogatstva tvrtki; smatram da je to većinom dobro za vlasnike tvrtki, a znatno rjeđe za radnike i pojedince. Što se bogatstvo više povećava, to će tvrtka više širiti konzumerizam, moći će više zarađivati na lošim psihološkim učincima koje konzumerizam stvara te će se opet pokrenuti lanac ,,loših" posljedica koje uključuju sve navedeno u prvome odlomku.
Sebe smatram osobom na koju konzumerizam ne djeluje. Isto tako smatram da konzumerizam ima više ,,loših" nego ,,dobrih" strana jer dovodi do iscrpljivanja prirodnih resursa, viška otpada i zagađenja, uništavanja staništa, onečišćenja vode i zraka, klimatskih promjena i društvene nejednakosti.
Izvori:
Nikola Hugh Jokić, 7.c
コメント